HELJDA

Heljda je sjeme biljke Fagopyrum esculentum koja pripada porodici Polygonaceae. Ova biljka izvorno potiče iz Azije. Od 10 do 13 stoljeća heljda se naširoko kultivirala u Kini, zatim se proširila u Europu i Rusiju, a kasnije u Ameriku. Heljda je sada najpopularnija u Rusiji i Poljskoj gdje igra važnu ulogu u tradicionalnoj kuhinji. Također se široko koristi u SAD-u, Kanadi i Francuskoj – zemlji koja je poznata po krepe – palačinkama od heljdinog brašna. Iako se može pomisliti da je heljda žitarica, to nije točno.Premda se u kulinarstvu heljda smatra žitaricom zbog svoje hranjivosti,  botanički pripada kategoriji zeljastog povrća, a ponekad se ubraja i u voćke.Sjemenke heljde su po veličini slične sjemenkama pšenice, ali posjeduju jedinstvenu trokutastu formu. Cvjetovi heljde su vrlo aromatični, zbog čega privlače pčele koje ih koriste da bi napravile poseban med, koji ima tamnu boju, snažan miris i posebna ljekovita svojstva. Heljda često služi kao zamjena za rižu ili se priprema kao kaša.Također se koristi brašno od heljde koje može imati tamniju ili svjetliju boju. Tamnije brašno sadrži više nutrijenata. Heljda ne sadrži gluten, zbog čega je pogodna za osobe koje su na njega alergične. 

Nekoliko razloga da uvrstite heljdu u vaš meni:

• bogata je dijetalnim vlaknima
• sadrži osam esencijalnih aminokiselina
• bogata je mineralima – sadrži fosfor, magnezij, željezo, cink, bakar i mangan
• bogata je flavonoidima, posebice rutinom
• smanjuje razinu šećera u krvi, povoljna je za dijabetičare
• otkriveno je da heljda smanjuje visoki tlak i kolesterol
• ne sadrži gluten, zbog toga je pogodna za alergične osobe
• održava zdravlje kardiovaskularnog sistema
• smanjuje rizik od raka

tekst preuzet od:alternativa za vas